1/18 Općenito vol. 2

Segment 1/18 danas svakako ima i previše modela na ponudi, ali opet je politika izbacivanja i odabira modela prilagođena masovnom ukusu publike.

Tako odlično kotiraju superautomobili, to tržište guta k'o ludo. Također, svaki novi MB, BMW, Audi i slični odlično prolaze. Klasici Porsche a su također tu "sigura", klasični Ferrariji bez pogovora.

Sve ostale opcije odabira ujedno su i rizik, tako da je logično da se za youngtimere, obične oldtimere i slične pothvate više odlučuju resin proizvođači ili oni koji su kupce navikli na više cijene i ltd. serije ili proizvođači koji spadaju u jeftinije i koji se prodaju i po supermarketima.

A tu se nalazi većina nas. I kad tako pogledaš - izbor i nije baš ogroman.

Ali, primijetio sam i stagnaciju u 1/43 segmentu. I tamo često vrte jedne te iste modele, čak i od više proizvođača (izuzmimo novinske serije, ali budimo realni, one su više kao Bburago u 1/18), a neki zanimljivi auti se uopće ne pojavljuju.

E sad, šarati ili ne?
Svakom svoje.
Ovisi o parama, prostoru, pa tek onda afinitetu.
Jer afinitet se lako stvara ako ima para i prostora.
Provjereno!

nebeski je napisao/la:Segment 1/18 danas svakako ima i previše modela na ponudi, ali opet je politika izbacivanja i odabira modela prilagođena masovnom ukusu publike.

Tako odlično kotiraju superautomobili, to tržište guta k'o ludo. Također, svaki novi MB, BMW, Audi i slični odlično prolaze. Klasici Porsche a su također tu "sigura", klasični Ferrariji bez pogovora.

Sve ostale opcije odabira ujedno su i rizik, tako da je logično da se za youngtimere, obične oldtimere i slične pothvate više odlučuju resin proizvođači ili oni koji su kupce navikli na više cijene i ltd. serije ili proizvođači koji spadaju u jeftinije i koji se prodaju i po supermarketima.

A tu se nalazi većina nas. I kad tako pogledaš - izbor i nije baš ogroman.

Ali, primijetio sam i stagnaciju u 1/43 segmentu. I tamo često vrte jedne te iste modele, čak i od više proizvođača (izuzmimo novinske serije, ali budimo realni, one su više kao Bburago u 1/18), a neki zanimljivi auti se uopće ne pojavljuju.

E sad, šarati ili ne? Svakom svoje. Ovisi o parama, prostoru, pa tek onda afinitetu. Jer afinitet se lako stvara ako ima para i prostora. Provjereno!

A naravno, zakon ponude i potražnje vlada i u die-cast svijetu. Proizvođaći se okreću onome što tržište "guta".
Što se tiće afiniteta, moram priznati da imam barem 30-ak modela koji mi ne znače zapravo ništa, čak mi se ni ne "sviđaju", ili kao modeli, ili kao 1/1 automobili. I iako sam se odlučio 90% ograničiti se na vozila proizvedena prije 1990-e, opet ima jako puno modela koje želim posjedovati, sve ostalo ovisi ne toliko o prostoru, kojeg zapravo ima, nego o parama, kojih imam sve manje...nažalost.

A jeste picajzle, ma model je super.
Jel lici na 250 GTO? Pa lici i to je dovoljno. Kako ste krenuli jos ce te traziti i da mu motor radi. A mozda i tada nadzete mane, zvuk mu nije bas kako treba.

Ma lici na 250 GTO... Ali zvuk motora mu je sličan fićinom...

zub79 je napisao/la:Za Bburagov Ferrari(250 GTO) Kyosho je paralelni svemir,ali taj isti Bburago bio je pionir u ovim našim krajevima pa mu nekako zbog toga treba skinuti kapu.

Bburago je izmislio 1/18 mjerilo, popularizirao ga i učinio onim što je danas, već zbog toga mu treba skinuti kapu. Kao Dinky u 1/43 ili Matchbox u 1/6x, to je nešto što ne moraš skupljati, ali ako si već kolekcionar sigurno ćeš poštovati. Mada je istina da je zbog veće fokusiranosti na detalje 1/18 specifično mjerilo u kojem će taj kamen temeljac barem neko vrijeme vjerojatno ostati i jeftin i uvjetno rečeno nevoljen, mijenjan u kolekcijama vjernijim reprodukcijama istog modela.

cordoba je napisao/la:A jeste picajzle, ma model je super.
Jel lici na 250 GTO? Pa lici i to je dovoljno. Kako ste krenuli jos ce te traziti i da mu motor radi. A mozda i tada nadzete mane, zvuk mu nije bas kako treba.

A baš sam si mislio o tome jutros.
Ove diskusije o kvaliteti ubijaju LJUBAV
Starimo i mi i što sad.

došli smo dotle da dođemo u dućan i kad vidimo Burago ili Maisto i kažemo FUJ.

a sad ću malo da popujem.

Izbiraču otirač.
Ne kudi konja kojeg si jahao.
Tvoga troga puna torba.
Žena je po miloti ljepa a ne po ljepoti mila.

Aj ća i vi i vaša kvaliteta,otvaranja,zatvaranja,gume,ćoškovi,ugleci,lanterne,odašiljači,politirani namještaj,
dijetalna ishrana,zabrana pušenja,negazirana pića,pića sa zvijezdicama,pakovanja,carinici,kolekcije ovakve,kolekcije
onakve.

Živjeli burek,sir i vrhnje i slinjenjenje kad kupiš model i staviš ga kraj sebe navečer uz krevet.
Živjele i baklave,žuja,čvarci.
Živjeli i vrapci u đepovima.

Aj ća........................

A volim i buru............................


Haha ha

Dino je rekao dobro, 1/18 mjerilo ima svojih specifičnosti, a kao glavna se ističe da je fokus na detaljima. Bburago jeste rodonačelnik 1/18 mjerila, ali to ne znači da mu se sad trebamo klanjati do poda, pogotovo jer je Bburago sam sebe posuo pepelom po glavi i potpuno izgubio kompas unutar tog "vlastitog" mjerila.
Da se ovaj njihov GTO proizvodio do 1992. godine ili još možda par godina, danas bi to bilo nešto, auto bi bio kolekcionarski primjerak.

Ali ako ja imam crvenog, a moj brat kupio nedavno malcu od tri godine istog takvog žutog i ovaj ga rastura pred mojim očima, o čemu mi onda govorimo?

Da znaš samo kako bi mu dao Autoarta ili Kyosha da se tako igra.

Hoću reći da je i u očima mog brata, koji veze nema o autićima, ali dođe mi u goste, pa vidi kolekciju, Bburago svojevrsna igračka, koja se kupuje u Mercatoru.

Hobi je evoluirao, ide po nekom svom pravcu - Bburago je u 1/18 držeći svoja auta, te iste kalupe 20+ godina na tržištu postao liga za sebe (događa se to i Solidu i Revellu), ostao na infantilnoj razini, propustio šansu da ostane ozbiljan proizvođač u 1/18, pa čak i kolekcionarski auto. Bburago nikada nije pokušao ozbiljnije restilizirati svoje kalupe, poboljšati detalje, napraviti upgrade, kao što rade Kyosho ili AA. (Zato se pomalo bojim i za budućnost Revella)

Ovako je svaki Bburago tek loš model i ja slijep kod očiju ne želim biti. Kolege koji Bburaga žele i dalje gledati kroz ružičaste naočale imaju na to puno pravo. Međutim, mislim da to što model sliči na GTO nije nimalo dovoljan razlog da ga bilo tko, pogotovo sad, uvrsti u kolekciju.

Neka nostalgija kod Bburaga mora postojati, ali, ako mene pitate, ništa više od toga.

Lako tebi kad svoje Burago i slične držiš kod tetke ili u garaži ili već gdje
Ali ja ih svaki dan gledam i odjednom su mi počeli smetati samo na
osnovu diskusija.

poslije toliko godina sad ih počinjem gledati drugim očima.
Odjednom postali crne ovce.
Uvijek su bili kod mene i jednostavno želim da ostanu i da zadrže iste
osjećaje kao kad sam ih i kupio.
Krasno je gledati AA ili Kyosho ali neka i ostali burago,Maisto,ansoni
ostanu kakvi su bili.

Jedino čega su riješiti su modeli koje zapravo poslije kupovine
više nisam ni pogledao i pitam se koji bog rade kod mene,sva sreća
nema ih puno.

Mislim da to nema veze gdje netko svoje Bburago modele drži, mislim da ipak treba realno gledati modele, sa točke trenutka u vremenu u kojem se sad nalazimo, a to je 2011. godina. Prije 20 godina Bburago modeli su bili jedini, i bili su vrh, nismo ih imali ni sa čime usporediti. Danas je situacija drugačija, i lagao bih kada bi napisao kako je bilo koji Bburagov model nekakvo čudo, jer to jednostavno više nije.
Kako je i Boris napisao, nisu se maknuli sa mrtve točke već godinama.

Opet se usporedjuju kruske i jabuke. Model od 20 eur vs models od 100 eur. Dacia Logan vs. Lexus IS 350.
Nije ciljano na istu klijentelu. Bburago, Motor Max i slicni su zato i nabavljivi po lokalnim supermarketima, jer im je smisao uvije bio da ga tata moze kupiti kupi klincu. Kako to uvijek biva, nasli su se oni koji su htjeli tocnije, zahtjevnije modele. Ako se u 1:87 svako malo pojavljuju sve sitniji detalji, kako onda ne bi u 1:18.

Jedino se kod cijele te diskusije pitam ovo: Kako reci covjeku koji s ljubavlju skuplja bas takve "supermarket" modele i kojem je do sada takav hobi donio puno zadovoljstva, da skuplja "sranje"? Ili mu tvrditi da nije kolekcionar? Ili uvjetovati da je kolekcionar jedino ako potrosi pola place na model koji odgovara nekom aktualnom top-standardu?

Mislim da je vazno da svatko govori samo za sebe i samo o svojoj kolekciji.

Bburago u 1:18 je jednostavno zacetak ovog mjerila, da ih oni nisu proizveli mozda tog mjerila danas ne bi bilo. Ako nista trebali bismo barem biti zahvalni da su se sjetili napraviti autic 18 puta manji od originala i da su to u vrijeme kada su izasli na trziste bili nonplusultra.

Da se razumijemo.
Kad pričam o Buragu pričam o modelima koji su se proizvodili prije
ohoh godina.
Više ih ne kupujem,ali to je moja stvar.

što će ko kupovati i skupljati to je njegova stvar.
I u te stvari se ne želim miješati.

ako neko želi da ima sve Burage koji su izašli iz proizvodnje to je njegova stvar.

i kako ćete misliti o tim stvarima za ohoh godina to će biti vaša stvar.

I da li će te se onda možda češati radi promišljenih i nepromišljenih
stvari i to je vaša stvar.

Ja sam vec prokomentarisao nove cene za modele, koje su uspostavljene posle Nirnbeskog sajma. U potpunosti se slazem da superautomobili imaju najvecu prodju, pogledajmo samo novije Lamborghinie, ima ih u svim varujantama u 43 i 18, od 20-30 do 500eur, ali i dalje nema mnogih divnih automobila. Sto zbog mogucnosti nabavke modela, sto zbog odabira modela, nekako najcesce se zezam sa Minichamps u 43; primetim prosle godine da su serije znatno smanjene u odnosu na godine za nama. Pomislim da je to trenutno, medjutim ne, to je sada pravilo, sto znaci da je potraznje dva ili tri puta manja od one od pre par godina. Naravno, to je rezultiralo poskupljenjem, a i smanjenjem novih kalupa, vec stalnim i dosadnjikavim ponavljanjem boja. pojavom Neo Scale Models, malo je i zivnula prica sa 43, ali smatram da oni puno kostaju, kao i da mnogo brzo izbacuju mnogo novih kalupa, a i boja. Mislim da je ovde prica gotova sa normalnim cenama, kao i to da je u narodu, svuda na svetu, sve manje novca. Ne bih se upustao u price oko toga koliko sta vredi, a sta ne, mislim da je glavno pitanje to sto ljudi jednostavno imaju sve manje i manje novca koji im ostaje za zadovoljstva, razna. Iskustva iz Zapadne Evrope(sto je nama vekovni reper) govore da nikada vise na ceni nisu bile polovne stvari u dobrim stanjima, nego danas, sto otkriva samo jednu jedinu cinjenicu, kupovna moc ljudi je u k.... u odnosu na period za nama. Na kraju, gde smo mi u toj prici?, sto i nije los naslov za danasnjicu, poznatog nam reditelja.

Pero je napisao/la:Da se razumijemo.
Kad pričam o Buragu pričam o modelima koji su se proizvodili prije
ohoh godina.
Više ih ne kupujem,ali to je moja stvar.

što će ko kupovati i skupljati to je njegova stvar.
I u te stvari se ne želim miješati.

ako neko želi da ima sve Burage koji su izašli iz proizvodnje to je njegova stvar.

i kako ćete misliti o tim stvarima za ohoh godina to će biti vaša stvar.

I da li će te se onda možda češati radi promišljenih i nepromišljenih
stvari i to je vaša stvar.

Fantasticna filozofija.

Pero je napisao/la:Da se razumijemo.
Kad pričam o Buragu pričam o modelima koji su se proizvodili prije
ohoh godina.
Više ih ne kupujem,ali to je moja stvar.

što će ko kupovati i skupljati to je njegova stvar.
I u te stvari se ne želim miješati.

ako neko želi da ima sve Burage koji su izašli iz proizvodnje to je njegova stvar.

i kako ćete misliti o tim stvarima za ohoh godina to će biti vaša stvar.

I da li će te se onda možda češati radi promišljenih i nepromišljenih
stvari i to je vaša stvar.

Odlicno receno.
da se nadovezem za ohoh godina: kako je u 1:18 uocljiv fenomenalan razvoj, pitam se postoji li opasnost za sadasnje high-end modele da jednoga dana budu samo prosjek i da ima puno boljih od njih? Danas smo odusevljeni detaljima, hoce li nam za nekoliko godina ti detalji biti nezgrapni?

nebeski je napisao/la: Ovako je svaki Bburago tek loš model i ja slijep kod očiju ne želim biti. Kolege koji Bburaga žele i dalje gledati kroz ružičaste naočale imaju na to puno pravo. Međutim, mislim da to što model sliči na GTO nije nimalo dovoljan razlog da ga bilo tko, pogotovo sad, uvrsti u kolekciju.

Neka nostalgija kod Bburaga mora postojati, ali, ako mene pitate, ništa više od toga.

Oprosti, ali ovo me podsjeća na ljude, a ima ih, koji s prezirom komentiraju albume Dylana ili Beatlesa „joj, kak je to loše isproducirano, pa to se ne da slušati...“ I koji su, sa svog nekog tehnološkog aspekta u pravu, no gledaju samo jedan od mnogih aspekata ukupnog djela... Ali mislim da je ovdje korijen te razlike u onoj suštinskoj filozofiji pristupa sakupljanju. Dakle, pitanje je doživljavamo li modele koje skupljamo kao umanjene inačice pravih automobila ili kao preslik ideje tih istih automobila. Mene ne zanima imati precizno smanjenu kopiju pravog automobila, više će mi zadovoljstva donijeti, ne znam, totalno grubi i uopćeni Maistov 1:6x (ako ne i 1:7x), kojeg sam maznuo nećaku jer mi se činilo da, upravo takav fantastično odražava ideju tog automobila – ili barem ideju koju o njemu imam u glavi... Namjerno sam povukao analogiju s glazbom, jer mi se i kod nje, a i kod autića s godinama ukus sve više orijentira prema bazičnom, ideji ispred interpretacije: danas s mnogo većim guštom slušam garažne DIY punk bendove koji nisu znali ni pjevati ni svirati nego nešto savršeno odsvirano i producirano. Isto tako mi je i plastična Kadenova Škoda iz sedamdesetih načelno draža od današnjeg Abrexa... Možda bi bolja analogija bila slikarska, figuralno slikarstvo naspram apstraktnog.

Ne kažem da je jedan pristup bolji od drugog, uostalom uvijek sam imao razumijevanja za ljude koji ne mogu slušati glazbu ako nije odsvirana i aranžirana na nekom nivou, cijenim sposobnost postavljanja kvalitativnih parametara. Ali ljudi smo, bude mi žao kada vidim Hemija kao napiše „Ciao Burago“ kad izađe neki novi model, jer ne mogu to otrgnuti iz konteksta toga što je taj model nekada značio i meni i njemu i većini nas ovdje... Ali tu smo opet ušli u elementarnu ljudsku filozofiju, razlike između onih koji stalno mijenjaju kako svoju kolekciju tako valjda i većinu drugih stvari u životu, i onih koji nastoje sve zadržati, ostaviti svaki autić, knjigu ili ploču... Nebeski, sad sam se baš sjetio: ako se dobro sjećam, ti si zamijenio svoje ploče cdima, ja nisam. Jako sam malen dio albuma koje imam na pločama kasnije kupio i na cdima... Strana mi je ta ideja zamjene stvari istom, samo novijom i boljom... I cipele i majice volim nositi godinama, dok se ne raspadnu... Možda baš negdje u tome leži odgovor zašto imamo ove razlike u pogledima?

Drma me gripa i boli me glava, muka mi je i od gledanja u monitor, a stigla mi je i cedulja s carine za Montrealku, ali nagnali ste me da napišem ono što me već dulje vrijeme kopka.
Naime, priznali mi to ili ne, svakim danom se sve više osjeća da se ovdje sukobljavaju poimanja dva različita svijeta kolekcionarstva. S jedne strane su isključivi kolekcionari high end modela koji teže savršenoj reprodukciji automobila u mjerilu kojeg skupljaju, a s druge strane su oni koji bi uzeli u obzir i jednostavniji i ne savršen model jer u njemu vide nešto više, a zagovornici su možda malo jednostavnijeg, nevinijeg pristupa ovom hobiju. I to bi bilo u redu, do tog trenutka dok se ne počnu miješati osjećaji. A kako drugačije umiješati osjećaje nego spomenuti Bburago, uz čije modele smo većina nas kolekcionara odrastali. Lako za Maisto, Motormax, Welly i slične nove kineske "igračke", ali stari Bburago je nešto što ipak velikom broju ljudi predstavlja više od trpanja u đuture s novom kineskom masovnom produkcijom.
Mislim da donekle razumijem oba pristupa, a pogotovo jer je ovaj forum 99 % vezan prvestveno za kolekcionarstvo 1:18 modela, te je normalno da se u tom mjerilu očekuje i viši kriterij nego kod manjih mjerila. U krajnjoj liniji, i sam sam takav, jer danas od novih 18-ica i sam očekujem maltene savršenstvo i od tih desetak modela koji su mi na wish listi nijedan ne košta manje od 100 eura, ipak smatram da su neke kritike na račun starijih modela donesene malo preoštro i da bi ih ipak trebalo promatrati u okviru vremena i epohe u kojoj su nastali, baš zato jer oni najviše udaraju na osjećaje ljudi kojima su prirasli srcu. Konkretno, Bburagov GTO. I sam imam Kyoshovog i jasno je k'o dan da je tu riječ o dva svijeta, ali tvrditi da je Bburago toliko loš da danas uz alternativu ne zaslužuje biti u ničijoj kolekciji je po meni ipak nepravedno. Model je takav kakav je, vrlo uspjela baza i kao takvog bi ga se trebalo promatrati i priznati mu činjenicu da je to prvi model Ferrarija GTO nastao dok Kyosho još nije niti bio niti u povojima. Ne mora on danas stajati u vitrini kraj Kyoshovog, ali i da stoji, imao bi puno pravo na to.
Moram biti iskren i priznati da se u ovom slučaju slažem sa stavovima vječnog revolucionara Sinija (ovo je svakako kompliment) koji se trudi obraniti i posljednji bastion baš tog nevinog, jednostavnog i pristupačnog dijela kolekcionarstva modela, kao što dijelim i Dinin osvrt u kojem kaže kako mu bude žao kad pročita Hemijevu rečenicu. "Ciao Bburago", fucking dvije bezazlene riječi koje toliko pogađaju čovjeka u srce. Teško je to objasniti, ali istina je, stvarno je čovjeku žao, i meni je žao. Kao da odbacuješ sve što ti je tolike godine ipak nešto značilo. Da ne bude zabune, sve vas cijenim i stalo mi je do međusobnih razmišljanja i stavova i neka nitko ne pomisli da ovo pišem s nekakvom gorčinom prema nekome, već jednostavno ponesu i mene osjećaji i dođe mi da katkad stanem i ja u obranu onoga što mi je nekad toliko značilo i pokušam malo sugerirati da nije baš sportski okretati novu stranicu u svome životu i zatirati za sobom sve ono što čovjeka danas možda više ne zanima, a do jučer se tome divio, pogotovo jer ima ljudi kojima to i danas nešto znači i nisu se spremni tako olako rastati s uspomenama koje su činile velik dio njihovih života. Još prije koju godinu svi smo se divili dedinoj kolekciji (ja joj se i dalje iskreno divim) i svatko to je kročio nogom u onu njegovu sobu ostao je fasciniran viđenim, a danas čovjek potaknut ovakvom klimom u kojoj se sve promatra kroz oči Auto Arta i Kyosha ostaje zbunjen bi li to ushićenje danas bilo istog intenziteta.
Dobro deda kaže «ne kudi konja kojeg si jahao» jer ovakve diskusije, koliko god su dobrodošle i iskrene, stvarno imam osjećaj da ponekad ubijaju ljubav.

dmj je napisao/la:

nebeski je napisao/la: Ovako je svaki Bburago tek loš model i ja slijep kod očiju ne želim biti. Kolege koji Bburaga žele i dalje gledati kroz ružičaste naočale imaju na to puno pravo. Međutim, mislim da to što model sliči na GTO nije nimalo dovoljan razlog da ga bilo tko, pogotovo sad, uvrsti u kolekciju.

Neka nostalgija kod Bburaga mora postojati, ali, ako mene pitate, ništa više od toga.

Oprosti, ali ovo me podsjeća na ljude, a ima ih, koji s prezirom komentiraju albume Dylana ili Beatlesa „joj, kak je to loše isproducirano, pa to se ne da slušati...“ I koji su, sa svog nekog tehnološkog aspekta u pravu, no gledaju samo jedan od mnogih aspekata ukupnog djela... Ali mislim da je ovdje korijen te razlike u onoj suštinskoj filozofiji pristupa sakupljanju. Dakle, pitanje je doživljavamo li modele koje skupljamo kao umanjene inačice pravih automobila ili kao preslik ideje tih istih automobila. Mene ne zanima imati precizno smanjenu kopiju pravog automobila, više će mi zadovoljstva donijeti, ne znam, totalno grubi i uopćeni Maistov 1:6x (ako ne i 1:7x), kojeg sam maznuo nećaku jer mi se činilo da, upravo takav fantastično odražava ideju tog automobila – ili barem ideju koju o njemu imam u glavi... Namjerno sam povukao analogiju s glazbom, jer mi se i kod nje, a i kod autića s godinama ukus sve više orijentira prema bazičnom, ideji ispred interpretacije: danas s mnogo većim guštom slušam garažne DIY punk bendove koji nisu znali ni pjevati ni svirati nego nešto savršeno odsvirano i producirano. Isto tako mi je i plastična Kadenova Škoda iz sedamdesetih načelno draža od današnjeg Abrexa... Možda bi bolja analogija bila slikarska, figuralno slikarstvo naspram apstraktnog.

Ne kažem da je jedan pristup bolji od drugog, uostalom uvijek sam imao razumijevanja za ljude koji ne mogu slušati glazbu ako nije odsvirana i aranžirana na nekom nivou, cijenim sposobnost postavljanja kvalitativnih parametara. Ali ljudi smo, bude mi žao kada vidim Hemija kao napiše „Ciao Burago“ kad izađe neki novi model, jer ne mogu to otrgnuti iz konteksta toga što je taj model nekada značio i meni i njemu i većini nas ovdje... Ali tu smo opet ušli u elementarnu ljudsku filozofiju, razlike između onih koji stalno mijenjaju kako svoju kolekciju tako valjda i većinu drugih stvari u životu, i onih koji nastoje sve zadržati, ostaviti svaki autić, knjigu ili ploču... Nebeski, sad sam se baš sjetio: ako se dobro sjećam, ti si zamijenio svoje ploče cdima, ja nisam. Jako sam malen dio albuma koje imam na pločama kasnije kupio i na cdima... Strana mi je ta ideja zamjene stvari istom, samo novijom i boljom... I cipele i majice volim nositi godinama, dok se ne raspadnu... Možda baš negdje u tome leži odgovor zašto imamo ove razlike u pogledima?

Ne, razlika je prije svega u mjerilima. Čitam Sinija, čitam tebe - i razlika je prije svega u mjerilima. Uz svo dužno poštovanje, niste uhvatili potpunu bit 1/18 mjerila i vaša točka gledišta dolazi prije svega iz vašeg mjerila, gdje se, po tko zna koji put ćemo se složiti, stvari odvijaju malo drugačije. Velika većina 1/18 kolekcionara skuplja modele jer želi najbolju moguću reprodukciju pravog auta. Znači, uvijek se teži što potpunijem presliku pravog modela, ali i ta težnja ima granice.

Postavili ste nekoliko teza koje ne drže vodu ako ih promatramo s moje točke gledišta.

Hoće li današnji high-end modeli biti prevaziđeni za dvadesetak godina? Mislim da ne, jer jedno je kada imate netočan model i točan model u odnosu na 1:1. Uostalom, postoji mnogo modela koji su stari već desetak godina i čak su bolji od mnogih trenutnih. Jednostavno, u jednom trenutku je par proizvođača dohvatilo "zlatni standard" i otada je to otprilke to. Ako držim, evo trenutno, Autoartovu Ford Cortinu - tu se nema više što dodati, a što bi opravdalo novo ulaganje, niti mislim da će se netko ponovno odlučiti uopće raditi taj auto za dvadeset godina. Auto izgleda baš kao onaj na slici, svaki detalj izgleda prioporcionalan, vizualno i suštinski pogođen. Je li Bburago ikada bio takav, čak i prije dvadeset godina? Nije! Kad se pojavio Mclaren F1 od Autoarta veliki broj kolekcionara je s gnušanjem odbio i pomisao o kupnji, jer su zadovoljni petnaestak godina starijim modelom. Ali, UT je, da se razumijemo, u odnosu na Bburago potpuno drugi par rukava. UT je utemeljitelj modernih 1/18-ica. Bburago jeste dao zamah mjerilu, ali je UT rodonačelnik žanra. I njihovi modeli se i danas rado kupuju, a mnogi imaju užasno visoke cijene koštanja (ako već govorimo o mogućoj vrijednosti starijih 18-ica)

Koliko postoji autića koji se u 1/43 ili u 1/6x proizvode 20 godina s tendencijom da se rade i narednih 20 godina?

Bburago je čisti udar na kolekcionarstvo s te strane, nekada se taj auto nije kupovao djeci (ili jako rijetko), a danas se kupuje djeci. Većinu 1/18 modela od prije deset godina nemoguće je naći na tržištu, neki zbog optimistične hiperprodukcije su još tu, ali... Sumnjam da netko kupuje djetetu Autoartov Lotus Esprit prve serije samo zato jer taj auto može naći za 30-tak eura. Zašto? Jer auto ne izgleda kao igračka. Bburago izgleda kao igračka i može se u njemu tražiti svašta, izmišljati nekakav šarm i dodavati mu detalje iz vlastite biografije, ali on je loša 1/18-ica. Naravno, to ne znači da ću baciti sve svoje Bburago modele, ali nemojte napadati Hemija zbog nakane da ih se riješi. Ima Mirjan svoju računicu - i razmišlja kao veliki broj "18" skupljača.

Ne bih se složio s tobom Dino po pitanju zamjene ploča CD-ima, pa i produkcijom starih albuma, pa i starim majicama. Novu produkciju ne volim, volim kad mi krcka ili kada je sve mono ili na dva primitivna stereo kanala, a ploče mi je CD-ima zamijenio rat. Jednostavno, ploče su mi zbrisane s lica zemlje, nisam imao sreću živjeti negdje gdje neće biti meta - kasnije sam ih krenuo opet nabavljati, ali nisu to više bile moje ploče. Također nosim majice sve dok se ne raspadnu i imam auto skoro starije od mene, potpuno kolekcionarski bezvrijedno, ali moje. Što se tiče tradicionalizma, nisi ništa više tradicionalan ili staromodniji od mene,a ja sam i zericu mlađi pa imam valjda i par bodova zbog toga?

Ne bih volio da netko stekne sliku o meni kao o skorojeviću koji mlati lovu i popuje o skupljem i boljem, a pljuje po tradiciji, jeftinijem i nesavršenijem. Taj netko me onda uopće ne poznaje. Ja sam samo kolekcionar ovdje i sada, užasno puno rintam za svoju kolekciju u neprijateljskom okruženju gdje bi me neki i u ludnicu rado strpali zbog mog fetiša, odričem se mnogo stvari zbog autića (čak i više nego li smijem reći) i proučavam ovo mjerilo - na sve moguće načine - i dijelim svoje mišljenje o tome. I to ne sa mog osobnog stajališta, nego pokušavam čitav kontekst 1/18 spustiti na forum. Zašto bi mi u ovoj regiji bili izvan globalnog konteksta?

Opa....
moja jutarnje razmišljanje uz kavicu u pogled na stalaže uzburkao vodu.

Bogatstvo je u raznolikosti skupljanja i mišljenja.
Protiv sam aplaudiranja i ushićenja tek da se nešto kaže.

Ja govorim sa svog staračkog mišljenja kome ne pada na pamet da nešto mijenja u svojoj koncepciji skupljanja.
Da sam tridesetak godina mlađi vjerovatno bih drugačije pisao.

to da postoje neka frakcije nisam primjetio.
jednostavno svako iznosi iznosi svoje mišljenje.
I TO JE DOBRO.
Ne vičem samo podcrtavam.

Dakle moje mišljenje o kolekcionarstvu možete smatrati kao mišljenje
jedne stare sentimentalne duše,da ne kažem budale.

Zapravo za sve je kriva ona Mebetoys Lancia.
Da je danas izbace svi bi je popljuvali,ali kako je stara ili iz nekog drugog razloga cijena joj je po meni astronomska.
iskreno rečeno ja ne bih dao više od 10 eura.
I sad može početi nova priča......

Kako će se stvar razvijati u pogledu cijena modela koje danas kritiziramo to će se vidjeti.

Ja bih samo još jednom ponovio - i molim da se uzme u obzir - Bburago jeste standardizirao 1/18 mjerilo (pa prvi počeo raditi pizdarije sa 1/21 i 1/16 automobilima), ali je UT prvi 1/18 proizvođač koji je utemeljio razliku između igračke i kolekcionarskog modela. Bburago nije nikada to umio napraviti.

A rasprave su za foruma. Samo neka se raspravlja.

P.S.

Disco, slažem se.

Vidim da je diskusija bila dobra , da i jedna i druga strana iznose svoje mišljenje ZA ili PROTIV. U osnovi to je i dobro jer smo svi različiti i tu svoju različitost prenosimo i na svoje opsesije,zanimacije,ljubavi......................
Kako ja gledam na ovo je vrlo jednostavno. Kolekcija koju imam je moja i ja sam taj koji odlučuje šta će nabaviti,prodati,zamijeniti.Kada je konkretno Burago u pitanju,vjerovatno su to modeli koje neću u budučnosti kupovati (osim Megana RS-sive boje) jer mislim da su prevaziđeni. Ali ,modeli Buraga koje imam, a poneki su tu već preko dvadeset godina, ostaju u mojim stalažama ,bez obzira na kvalitetnije pridošlice. To je moje mišljenje i ne vidim razlog da me itko osuđuje zbog toga,da umanjuje moje "kolekcionarstvo" , a isto tako ne dozvoljava meni,zbog ličnog stava da osuđujem one koji drugačije misle i rade.
Možda je glupo poređenje ali zamislite slijedeću situaciju: Kako se osječa muškarac kojeg žena zamjeni za mlađi model,sa manjim stomakom i više kose.

Nedo je napisao/la:
Možda je glupo poređenje ali zamislite slijedeću situaciju: Kako se osječa muškarac kojeg žena zamjeni za mlađi model,sa manjim stomakom i više kose.

Ne znam, pitaj Bburagose iz kolekcije.

Nekima si već ubacio konkurenciju.

To je redu..
samo mislim da burago nije želio mijenjati koncepcije a ne napraviti nešto novo.

Hmhmhm možda bi bilo bolje da sam počeo jutarnju priču kako mi je vekerica ukrala jedan dobar komad iz sna.


Onda bi ispao stari ......

u svakom slučaju opet Pedro.


ŠUTNJA JE ZLATO

Nedo je napisao/la:Vidim da je diskusija bila dobra , da i jedna i druga strana iznose svoje mišljenje ZA ili PROTIV. U osnovi to je i dobro jer smo svi različiti i tu svoju različitost prenosimo i na svoje opsesije,zanimacije,ljubavi......................
Kako ja gledam na ovo je vrlo jednostavno. Kolekcija koju imam je moja i ja sam taj koji odlučuje šta će nabaviti,prodati,zamijeniti.Kada je konkretno Burago u pitanju,vjerovatno su to modeli koje neću u budučnosti kupovati (osim Megana RS-sive boje) jer mislim da su prevaziđeni. Ali ,modeli Buraga koje imam, a poneki su tu već preko dvadeset godina, ostaju u mojim stalažama ,bez obzira na kvalitetnije pridošlice. To je moje mišljenje i ne vidim razlog da me itko osuđuje zbog toga,da umanjuje moje "kolekcionarstvo" , a isto tako ne dozvoljava meni,zbog ličnog stava da osuđujem one koji drugačije misle i rade.
Možda je glupo poređenje ali zamislite slijedeću situaciju: Kako se osječa muškarac kojeg žena zamjeni za mlađi model,sa manjim stomakom i više kose. [You must be registered and logged in to see this image.]

Zavisi kakva je bila žena....... [You must be registered and logged in to see this image.]

Sve je to lijepo i svatko je na svoj način u pravu, ja se jedino duboko i suštinski ne slažem s rečenicom "Međutim, mislim da to što model sliči na GTO nije nimalo dovoljan razlog da ga bilo tko, pogotovo sad, uvrsti u kolekciju."

Sve ostalo što je izrečeno ima podlogu, ali ova tvrdnja ne, jer pokušava generalizirati i aksiomizirati ono neopisivo, inicijalni poriv nabavke modela...

dmj je napisao/la:Sve je to lijepo i svatko je na svoj način u pravu, ja se jedino duboko i suštinski ne slažem s rečenicom "Međutim, mislim da to što model sliči na GTO nije nimalo dovoljan razlog da ga bilo tko, pogotovo sad, uvrsti u kolekciju."

Sve ostalo što je izrečeno ima podlogu, ali ova tvrdnja ne, jer pokušava generalizirati i aksiomizirati ono neopisivo, inicijalni poriv nabavke modela...

Nema tu filozofije.

Pa, ako na polici (što je slučaj u skoro cijelom svijetu) imaš puno bolji HW GTO i pored njega staviš Bburagov - čak i ako ne planiraš biti ozbiljan kolekcionar odabrat ćeš HW-ov. Njihov Elite danas košta skoro kao i Bburagov. Ako hoćeš nešto više, potražit ćeš Kyosho, iskeširati više novca, ali imati ultimativni model.

Jednostavno, Bburagov GTO je treći izbor za bilo koga tko hoće reprodukciju GTO-a, pogotovo za nekoga tko obožava taj auto, a ima mjesta samo za jedan model.

Gledaj, druga bi stvar bila da je Bburagov GTO nestao s polica prije 20 godina. Onda bi pričali nešto drukčiju priču u koju bi ubacili stare vrijednosti i rijetkost. Ali, ponavljam, Bburago je jedini krivac za ovo o čemu sada pričamo.